Kalemljenje

Pčelarstvo i voćarstvo - jedno bez drugoga ne ide !
Pravila foruma
Teme vezane uz voćarstvo i sve što se veže uz to, ali i da pčelice budu zadovoljne !

Re: Kalemljenje

PostPostao/la vupi » 24 tra 2012, 16:37

mirza je napisao/la:Za kolege voćare, pitanje?: Imam na stacionaru kvalitetnu višnju(okus blago kiseo sliči trešnji). Svake godine ucvate, pčele opraše i zametne se plod, a onda do zrenja, dok pocrveni , postepeno odbaci gotovo 60% plodova. Da li je to "normalno" i dali mogu nešto poduzeti da smanjim odbacivanje?


Mirza :
Ako nije neka boleština onda bi moglo biti OVO:
Ako se dešava svake godine ???? Ima više razloga - ako nije suša u pitanju -evo jedan :
Ako ti na toj višnji svake godine izrastu mladice ( jednogodišnje grančice ) koje su veće od cca 30 cm ( čak i preko pola metra ) onda je to i razlog odbacivanju zametnutih plodova .
Malo pojašnjenje : kod takovih vočaka je KORIJEN -ov sistem veoma razvijen i prije zime nagomilava velike količine rezervnih tvari za razvoj sljedeće godine .E sada što se dešava prilikom proljetnog cvjetanja i zametanja plodova :pošto je korijen snažnog i zdravog hranjivog sastava pa kada se zameću plodovi dolazi do velikog kolanja sokova ( haranjivih tvari ) pa
kada se trebaju zametnuti plodovi onda ti isti PREJAKI sokovi jednostavno zaguše zametnuti plod i on kao takav OTPADA .
Ovaj problem sam imao sa jednom jabukom i to sam riješio na vrlo jednostavan način ,koji mi je objasnio jedan stariji djedica u prolazu ,kojemu ni dan danas neznam ni ime -ali ga se po tome sječam .
Evo rješenja ;
Krajem 8 mjeseca potrebno je na glavnome stablu (ispod prve grane ) oštrim nožem presjeći koru SVE DO TVRDOG dijela stabla -ovo treba uraditi bez straha jer će iz toga proreza danima teći voda i sve tako dok ne zaraste .
Ovaj rez mora biti SKROZ okolo stabla ,a može se napraviti i pilom za metal .

Evo šta se prilikom ovog zahvata dešava :
Pošto svako stablo prije zime ( prije otpadanja lišća ) u korijenovom sistemu pohranjuje rezervne tvari ,ovim zahvatom mi smanjujemo akumulaciju tih tvari pa tako biljka u proljeće starta sa smanjenom snagom ,pa tako ne ugrožava zametnute plodove .
Mislim da sam donekle uspio objasniti :?: :krigle
Avatar
vupi
 
Postovi: 3931
Pridružen/a: 06 ožu 2011, 16:47
Lokacija: Zagreb južno 171 mnv

Re: Kalemljenje

PostPostao/la mirza » 24 tra 2012, 19:30

Vupi zahvaljujem na iscrpnom objašnjenju! Definitivno je prvi razlog
vupi je napisao/la:Ako ti na toj višnji svake godine izrastu mladice ( jednogodišnje grančice ) koje su veće od cca 30 cm ( čak i preko pola metra ) onda je to i razlog odbacivanju zametnutih plodova .


To se dešava posljednjih 5 godina( voćka je stara 10tak). Pored odbacivanja plodova , prošle godine je bilo i jako veliki broj "sijamskih"višanja (dvije višnje srasle).
vupi je napisao/la:Krajem 8 mjeseca potrebno je na glavnome stablu (ispod prve grane ) oštrim nožem presjeći koru SVE DO TVRDOG dijela stabla -ovo treba uraditi bez straha jer će iz toga proreza danima teći voda i sve tako dok ne zaraste .
Ovaj rez mora biti SKROZ okolo stabla ,a može se napraviti i pilom za metal

Ovo ću obavezno napraviti!
Avatar
mirza
 
Postovi: 1097
Pridružen/a: 14 sij 2011, 21:06
Lokacija: Županja

Re: Kalemljenje

PostPostao/la Debejac » 25 tra 2012, 00:16

mirza je napisao/la:Za kolege voćare, pitanje?: Imam na stacionaru kvalitetnu višnju(okus blago kiseo sliči trešnji). Svake godine ucvate, pčele opraše i zametne se plod, a onda do zrenja, dok pocrveni , postepeno odbaci gotovo 60% plodova. Da li je to "normalno" i dali mogu nešto poduzeti da smanjim odbacivanje?


Prvo. Da li si primijetio da je napadne biljna uš? Drugo. Da nije suša u pitanju? Treće. Voćka sama u većini slučajeva, ali ne uvijek, odbaci višak koji ne može odhraniti (trinaesto prase). Kad ne odbaci, dobijemo sitne plodove. Četvrto. To što bude roda, da li je ipak zadovoljavajuće, bude li, recimo 50-ak kilograma na manjem stablu? Peto. Kvalitet zemlje i đubrenje. Opkopaj oko stabla u prečniku 1 m pa nabaci stajnjaka ili ovčijeg đubreta, ili NPK pa zatrpaj u zemlju i stavi crnu foliju, ili nabacaj svježe trave pa da vidimo šta smo uradili. Šesto. Ako ništa ne pomogne - prekalemi je boljom sortom. I, zadnje, sedmo, kolege jesmo i hoću da smo, ali voćar nisam, daleko sam od toga, a sasvim drugo je to što se volim bakćati time pa kao i ćorava koka potrefim ponekad poneko zrnce.

Pozdrav, svako dobro!

P.S.
Kad sam završio, vidim da ti je i Vupi pripomogao.
Višnja i inače pušta mladice na sve strane, a ja to zgodno iskoristim. I ove godine sam, slikaću, vidjećete.

To zasijecanje ima svoje utemeljenje. Jedni sokovi idu od korjena ka stablu, drugi obratno. Kad se zasijecanjem to poremeti, može se štošta promijeniti: bolji rod, bolji prijem kalemova..., ali to je već tema za stručnjake, a ja to nisam.
Koga li se ljudi na zemlji više plaše: Boga ili Njegove opozicije, đavola?
Avatar
Debejac
 
Postovi: 5147
Pridružen/a: 21 lis 2011, 00:33
Lokacija: Srednja Bosna, 600 m n.v.

Re: Kalemljenje

PostPostao/la Debejac » 27 tra 2012, 22:54

Evo kako ja iskoristim izbojke (mladice) ispod višnje.
A, ponekad pup utisnem pogdjegdje samo zarad probe (jedna vrsta kruške na drugoj vrsti).

Pozdrav, svako dobro!

Kalem, prekalemljen pup, A.JPG
Kalem na izbojku višnje, 4, A.JPG
Kalemovi na izbojcima višnje, 5, A.JPG
Koga li se ljudi na zemlji više plaše: Boga ili Njegove opozicije, đavola?
Avatar
Debejac
 
Postovi: 5147
Pridružen/a: 21 lis 2011, 00:33
Lokacija: Srednja Bosna, 600 m n.v.

Re: Kalemljenje

PostPostao/la Debejac » 30 tra 2012, 23:28

Prije 30-ak godina vraćao sam se s posla. Išao sam prečicom - kroz šumarak iznad mog pčelinjaka. Nešto mi je zapelo i pružio sam se kolko sam dug. Bila je to žila divlje trešnjice koja je virila kao zamka u polukrug, a trešnjica debljine palca i visine 1 m. Iščupao sam je i ponio kući. S komšijine dvije trešnje uzeo sam dvije plemke i, iako je već bilo kasno, nakalemio dva kalema pa tek onda posadio već nakalemljenu trešnju. Oba se kalema primila: jedna grana ljutica, druga slatkica. Evo slike te trešnjice. Oboje smo skupili koju godinu.

Pozdrav, svako dobro!

Kalem, davno sam ovo nakalemio, A.JPG
Koga li se ljudi na zemlji više plaše: Boga ili Njegove opozicije, đavola?
Avatar
Debejac
 
Postovi: 5147
Pridružen/a: 21 lis 2011, 00:33
Lokacija: Srednja Bosna, 600 m n.v.

Re: Kalemljenje

PostPostao/la vupi » 07 svi 2012, 19:10

Evo onih kalemova , a neki već i rodili . :lol: ;)
kalem 2 pupa(grane sada).jpg
kalem 2 pupa(grane sada).jpg (156.51 KiB) Pogledano 1812 put/a.

kalem -4 pupa(grane sada).jpg
kalem -4 pupa(grane sada).jpg (156.58 KiB) Pogledano 1812 put/a.

trešnja super rana.jpg
trešnja super rana.jpg (191.63 KiB) Pogledano 1812 put/a.
Avatar
vupi
 
Postovi: 3931
Pridružen/a: 06 ožu 2011, 16:47
Lokacija: Zagreb južno 171 mnv

Re: Kalemljenje

PostPostao/la DB_happy » 07 svi 2012, 22:10

Odlično Vupi ! :D :D

I ja sam stigao (prednost je imala kosilica, tj. "pakleni stroj" :lol: ) tokom ovog vikenda obići svoje kaleme. Zasad su se svi primili, ali su otprilike upola manje istjerali nego ovi tvoji. To su oni bolji, a slabiji su na 1-2 cm ( kruške kalemljene na dunji) - najslabije napreduju...

:krigle
DB_505 - modificirana 13-okvirna DB košnica
Avatar
DB_happy
 
Postovi: 5251
Pridružen/a: 11 sij 2011, 14:17
Lokacija: Slavonski Brod, RH

Re: Kalemljenje

PostPostao/la Debejac » 07 svi 2012, 22:43

Ma,
Ko je majstor, majstor je u svemu. Svaka čast, Vupi. Ne daj kalemovima da puno štrcnu uvuis jer ih vjetar slomi na spoju. Kad ga prikratiš, spašavaš ga od lomljenja, a usput tjeraš podlogu da deblja i još da na kalemu nastaju rodni pupovi za sljedeću godinu.

Je li ono ispod vidim matičnjak (pčelinja ljubica)?

I kod mene je se sve primilo, ali je nemoguće jasno uslikati pa da se na jednom stablu vidi 20-ak kalemova kalemljenih na razne načine: prosti spoj, pod koru, omega, rascjep, pup... Heh, baš juče sam gledao i iznenadio se. Naime, kad sam prekalemljivao krušku, vjerovatno mi se pomiješale plemke pa sam na krušku natandario jabuku, a još je čudnije što se primila. Postaviću koju sliku kasnije.

Pozdrav, svako dobro!
Koga li se ljudi na zemlji više plaše: Boga ili Njegove opozicije, đavola?
Avatar
Debejac
 
Postovi: 5147
Pridružen/a: 21 lis 2011, 00:33
Lokacija: Srednja Bosna, 600 m n.v.

Re: Kalemljenje

PostPostao/la vupi » 07 svi 2012, 22:59

Od one druge dvije (bjelica i još jedna srednje rana ) trešnje ,kalemovi se osušili ,a dugo su bili zeleni pa sam mislio da će nešto i biti ali.
Ovi cjepovi sa slike(obje hrušt ) su u zavjetrini i nema opasnosti od lomljenja .
Matičnjaka imam po cijelome imanju po koji grm pa ih režem i sušim za čaj ,a pokoji puta i namažem košnicu iznutra
da ne bježi roj -djeluje .Probao sam i grane na šljivi i jabuci namazati ali nisam vidio da djeluje na roj pa sam odustao .
Avatar
vupi
 
Postovi: 3931
Pridružen/a: 06 ožu 2011, 16:47
Lokacija: Zagreb južno 171 mnv

Re: Kalemljenje

PostPostao/la Debejac » 07 svi 2012, 23:27

vupi je napisao/la:Od one druge dvije (bjelica i još jedna srednje rana ) trešnje ,kalemovi se osušili ,a dugo su bili zeleni pa sam mislio da će nešto i biti ali.
Ovi cjepovi sa slike(obje hrušt ) su u zavjetrini i nema opasnosti od lomljenja .
Matičnjaka imam po cijelome imanju po koji grm pa ih režem i sušim za čaj ,a pokoji puta i namažem košnicu iznutra
da ne bježi roj -djeluje .Probao sam i grane na šljivi i jabuci namazati ali nisam vidio da djeluje na roj pa sam odustao .


To je ono što sam ti već govorio: ispočetka se čini da je kalem srastao, ali on ustvari troši sam sebe i osuši se. No, nije isključeno ni to da ga je neko poremetio. Nema veze, ako podloga pusti mladice, pusti jednu-dvije neka rastu, a kasnije popravni: pod koru na pup.

I kod mene se matičnjak svukud raširio, a najbolje od svega je to što ga redovno dajem drugima da presade: lopata, iskopam busen sa zemljom i žilama i poželim sretno onome kome ga dajem. Znaš li da ljudi žive od uzgoja matičnjaka? Posebna priča.

Pozdrav, svako dobro!
Koga li se ljudi na zemlji više plaše: Boga ili Njegove opozicije, đavola?
Avatar
Debejac
 
Postovi: 5147
Pridružen/a: 21 lis 2011, 00:33
Lokacija: Srednja Bosna, 600 m n.v.

PrethodnaSljedeća

Natrag na Voćarstvo i kalemljenje

Online

Trenutno korisnika/ca: / i 1 gost.

cron