Pozdrav Tokito, hvala i tebi na lijepim riječima !
Da, nekih stvari nema u pretražniku, ali to sam ja zeznuo i (još) ne znam popraviti!
Srećom, nema toga puno što je izvan indexa pa mi se može progledati kroz prste...
Što se tiče oksalne, samo jedan tretman čim prije bude moguće, idealno je početkom listopada, ali sve ovisi od godine do godine, tj. o vremenu. Drugi tretman je samo popravak onih društava gdje prvi tretman nije sve odradio. Ovaj drugi tretman trebao bi se izvesti krajem studenog ili početkom prosinca, ovisi o točnom utvrđivanju broja društava gdje je ostao visok prirodni pad varroe nakon prvog tretmana.
Dakle, oba tretmana su u pasivnom dijelu sezone kada imamo jako puno vremena na raspolaganju i kada se isključivo koncentriramo na borbu protiv varrooze. Ovo vrijedi samo za proizvodne zajednice, nukleuse već godinama tretiram samo jedanput oksalnom i nemam nikakvih gubitaka... Problem su proizvodne zajednice koje produciraju ogromne količine legla - to je ujedno i prednost i nedostatak DB_505 košnica. Prednost jer su društva uvijek jaka i moćna, donose med i na tzv. "tihoj paši", ali i "operiraju" po susjednim pčelinjacima,

a nedostatak se ogleda u činjenici da gdje ima puno legla, ima i puno varroe, nažalost...
Što se tiče prošlogodišnjeg tretmana oksalnom u 6. mjesecu, nemoj obraćati pažnju na to - to je bio samo experiment kojeg ne mislim više ponavljati. Ključ uspjeha u borbi protiv varroe jest ovaj prvi zimski tretman oksalnom, i po potrebi, drugi, djelomični tretman na samo određenim zajednicama.
Ako postignem efikasnost tretmana od 99 %, nema te varroe koja se može razmnožiti do te mjere da ugrozi snagu zimske pčele.
Problem nastaje samo onda kada nakon zimskog tretmana oksalnom preživi (pre)velik broj grinje i onda je i tretman mravljom krajem kolovoza već zakasnio i slabo učinkovit. Stoga je jasno zašto mi toliko brojimo prirodni pad varroe u studenom - ako tu pogriješimo u procjeni, negativni rezultati će se očitovati već slijedeće jeseni, a prava katastrofa dolazi tek iza toga kad takva slaba i izmučena društva izađu iz zime.
Meni se promašaj s oksalnom dogodio u jesen 2010. godine, 2011. (aktivni dio sezone) nije se ništa vidjelo - naprotiv, ostvareni su najbolji rezultati u prinosima u odnosu na pčelinjake u krugu 10-ak km. Tek u jesen 2011. mogao sam se osvjedočiti razmjerima katastrofe i sukladno tome imao sam i nešto slabije rezultate u 2012. godini. Potpunu katastrofu spriječio je duboki plodišni okvir...
No, to je već neka druga priča...
