Mravlja kiselina

[Tokito1969]

Molio bih kolege koji su koristili mravlju kiselinu u borbi protiv varoe da iznesu svoje načine, mišljenja i zapažanja kod tretiranja zajednica mravljom kiselinom (pošto ne znam koje ćemo sredstvo moći nabaviti uz subvenciju već se sada spominje da će malo bolje sredvstvo odobriti samo za polovicu prijavljenih društava)

Unaprijed hvala

[DB_happy]

Tokito, evo imaš ovdje nešto:

http://www.db-505.com/aaforum/viewtopic.php?p=1325#p1325

No, ovaj način tretmana je dobar, ali od ove godine ga napuštam jer mislim se bazirati samo na oksalnu, jednom ili dvaput godišnje. Moram kazati da su svi moji prijatelji kojima sam iznio svoj naum uglavnom vrlo skeptični i smatraju da bih mogao izgubiti veći dio pčelinjaka. No, nisam ja tako tvrdoglav pa ću si osigurati i koju litricu MK, zlu ne trebalo...

[Tokito1969]

Zahvaljujem stvarno prekrasno i detaljno objašnjeno takve odgovore volim, jedino mi nije jasno zašto mi u pretražniku nije bilo to i vidljivo.
I da samo da se nadovežem ako sam dobro shvatio samo jedan do dva tretmana OK jedno zimsko a drugo tretiranje da li bi bilo kod oduzimanja meda i to onih pčela koje su u sipaoniku?
LP

[DB_happy]

Pozdrav Tokito, hvala i tebi na lijepim riječima !

Da, nekih stvari nema u pretražniku, ali to sam ja zeznuo i (još) ne znam popraviti!
Srećom, nema toga puno što je izvan indexa pa mi se može progledati kroz prste...

Što se tiče oksalne, samo jedan tretman čim prije bude moguće, idealno je početkom listopada, ali sve ovisi od godine do godine, tj. o vremenu. Drugi tretman je samo popravak onih društava gdje prvi tretman nije sve odradio. Ovaj drugi tretman trebao bi se izvesti krajem studenog ili početkom prosinca, ovisi o točnom utvrđivanju broja društava gdje je ostao visok prirodni pad varroe nakon prvog tretmana.

Dakle, oba tretmana su u pasivnom dijelu sezone kada imamo jako puno vremena na raspolaganju i kada se isključivo koncentriramo na borbu protiv varrooze. Ovo vrijedi samo za proizvodne zajednice, nukleuse već godinama tretiram samo jedanput oksalnom i nemam nikakvih gubitaka... Problem su proizvodne zajednice koje produciraju ogromne količine legla - to je ujedno i prednost i nedostatak DB_505 košnica. Prednost jer su društva uvijek jaka i moćna, donose med i na tzv. "tihoj paši", ali i "operiraju" po susjednim pčelinjacima, a nedostatak se ogleda u činjenici da gdje ima puno legla, ima i puno varroe, nažalost...

Što se tiče prošlogodišnjeg tretmana oksalnom u 6. mjesecu, nemoj obraćati pažnju na to - to je bio samo experiment kojeg ne mislim više ponavljati. Ključ uspjeha u borbi protiv varroe jest ovaj prvi zimski tretman oksalnom, i po potrebi, drugi, djelomični tretman na samo određenim zajednicama.

Ako postignem efikasnost tretmana od 99 %, nema te varroe koja se može razmnožiti do te mjere da ugrozi snagu zimske pčele.

Problem nastaje samo onda kada nakon zimskog tretmana oksalnom preživi (pre)velik broj grinje i onda je i tretman mravljom krajem kolovoza već zakasnio i slabo učinkovit. Stoga je jasno zašto mi toliko brojimo prirodni pad varroe u studenom - ako tu pogriješimo u procjeni, negativni rezultati će se očitovati već slijedeće jeseni, a prava katastrofa dolazi tek iza toga kad takva slaba i izmučena društva izađu iz zime.

Meni se promašaj s oksalnom dogodio u jesen 2010. godine, 2011. (aktivni dio sezone) nije se ništa vidjelo - naprotiv, ostvareni su najbolji rezultati u prinosima u odnosu na pčelinjake u krugu 10-ak km. Tek u jesen 2011. mogao sam se osvjedočiti razmjerima katastrofe i sukladno tome imao sam i nešto slabije rezultate u 2012. godini. Potpunu katastrofu spriječio je duboki plodišni okvir...

No, to je već neka druga priča...

[Tokito1969]

Svakako opet dobro objašnjeno i defintivno se slažem da je najbtniji onaj zimski tretman OK definitivno ga treba uraditi kada 100% nema legla i onda nemaš brige u cijeloj slijedećoj sezoni, možda bih samo napomenuo da ja apliciram OK isključivo kroz iglu te onih 5ml po ulici treba da nekoliko puta pređem po ulici jer je mlaz tanak (treba puno više vremena) za razliku od aplikacije bez igle (to sam se sam uvjerio kada mi se igla začepila mojom krivicom pala na zemlju i nisam je mogao odčepiti) na zadnjih 4 zajednice mlaz je bio puno deblji i brzina rada veća ali rezultati (odnosno neučikovitost tog tretmana na te 4 zajednice) vidjeli su se u ljeto kada sam tretirao sa Chekmiteom samo te 4 zajednice su imale jako veliki pad varoe za razliku od ostalih koje su imale samo nekoliko varoica.

Nego da usput pitam na koji način određujete veličinu aplikatora (spužvice) MK primjetio sam da za DB koristie puno veću viledu nego za recimo LR da li bi to značilo da bi za petookvirni LR nukleus bila dovoljnja polovina i šta u stvari time dobijemo.

I da definitvno je prednost DB nad LR duboki plodišni okvir to se već vidi kada usporedim AŽ i LR leglo je puno pravilnje. Inače sam razmišljo da bih za plodište koristio dva LR nastavka koji bi imali jedan duboki okvir koji bi duplo dulji znači pravilna kocka ( da idealno bi bilo trinaest pa bi to bilo kocka ali...) nisam sad siguran da bi to klapalo trebalo bi probati.

LP

[DB_happy]

Da, za DB_505 koristim punu veću spužvicu, oko 30x30 cm. To dosta poskupljuje tretman jer takvih spužvica nema u slobodnoj prodaji već kupujem one profesionalne koje su veličine 62x36 cm (čini mi se, pišem po sjećanju) pa od jedne mogu dobiti 2 aplikatora. Cijena te vilede bila je 17 kn prošle godine u Muller-u...

Površina aplikatora je važna jer ona određuje stup para MK - što je stup širi, bolja je učinkovitost...

[Tokito1969]

Osim površine da li je bitno da ispod aplikatora bude neki materijal koji ne propušta tekučinu npr. najlon pošto ste rekli da viledu navlažite (vjerovatno radi toga da se MK što bolje rasporedi po aplikaturu) i dobro ocijedite ipak postoji mogučnost kapanja MK . I još jedna sitnica rekli ste da nakapavanje treba vršiti kada dnevne temperature ne budu niže od 22C a pošto tretman predlažete u večernjim satima koja bi onda temperatura bila preporučena i minimalna i maximalna.
Primjer dnevna temperatura +33 a navečer oko 7-8 sati negdje oko 25 da li bi to bila možda previsoka

LP

[DB_happy]

Osim površine da li je bitno da ispod aplikatora bude neki materijal koji ne propušta tekučinu npr. najlon pošto ste rekli da viledu navlažite (vjerovatno radi toga da se MK što bolje rasporedi po aplikaturu) i dobro ocijedite ipak postoji mogučnost kapanja MK . I još jedna sitnica rekli ste da nakapavanje treba vršiti kada dnevne temperature ne budu niže od 22C a pošto tretman predlažete u večernjim satima koja bi onda temperatura bila preporučena i minimalna i maximalna.
Primjer dnevna temperatura +33 a navečer oko 7-8 sati negdje oko 25 da li bi to bila možda previsoka

LP

Ispod površine spužvice ne treba NIŠTA - zato se spužvica prije apliciranja navlaži kako bi što bolje prihvatila MK pa nema kapanja...

Iz dosadašnjeg iskustva mogu kazati da veći problem stvaraju niže temperature nego više. Od izuzetne važnosti jest ohlađivanje MK na -18° C. To se postiže stavljanjem staklenke s MK60% preko noći u zamrzivač, a danju do tretmana staklenku držim u vikend-hladnjaku. Ako je MK dobro ohlađena, možeš primijetiti da odmah nakon tretmana neke radoznale pčelice ŠEĆU po spužvici - to je onda siguran znak da je MK dobro ohlađena...

Temperatura od 25-28°c je idealna za tretman...

[Tokito1969]

Zahvaljujem na trudu sve mi je jasnije i jasnije još samo da teoriju potvrdimo u praksi.

[narog123456]

U šestom mjesecu nakon prvog vrcanja mislim ************ šok terapiju s mravljom kiselinom. Znači vileda spužvu ću staviti u najlon vrečicu gdje sam na sredini izrezao rupu 10x10 cm. Nakapati ću 15 ml mravlje po košnici i to sam namjeravao objesiti na okvire u medištu odnosno na vratašca s mrežicom u medištu. Da bi tako okomito stajalo....

Šta mislite o tome opčenito...

Mene najviše mući da li da stavim to direktno na matičnu rešetku vodoravno ili ovako kako planiram. Imam až košnice.

Pozz