Varroa (ni)je bauk u 2011. godini !

[saperica]

sad ga prećera......

[DB_happy]

U čemu ?

[saperica]

sad mće te Bayer i kinezi (ček mito i amitraz) pozvati na red

[DB_happy]

Ah, samo to ?

Ne brinem se za njih, najvažnija je pčela - brojna i zdrava !

No, možda bi mi pčelari "na red" trebali p(r)ozvati "ček mito" foteljaše ?

[saperica]

sad odošmo u offf....
nego varoa sad se vjerojatno početkom hladnijih noći klupčaju pčele i sad varooa koja je ostala radi štetu. ali ne zadugo još mjesec i pol i sublimacija joj slijedi.

[DB_happy]

Varroa UVIJEK radi štetu...

Nego, mjesec i pol do oksalne - zar to nije previše čekanja i puštanja varroe da radi štetu ???

Kod mene oksalna ide čim prije, ovisi o vremenu... (vjerojatno slijedeći tjedan)

Danas, 9. listopada, samo su vremenske nijanse odlučile kontra tretmana OK (pčele su letjele) !

[saperica]

neka sad njih na miru, neka si poslože konstrukciju i zalihei nek zadnje leglo ode van. nema mjesta žurbi. pa neću svaki dan ih otvarati i tretirati ni u ludilu. oksalna sublimacijom http://www.youtube.com/watch?v=Yno71qdfR98 na ovaj način. sad razlog zašto na taj način, kao prvo po broju otpale varooe (više od 1000 za 3 tjedna) potreban je novi tretman. drugo uopće ne remetim klimu u zajednici. treće pare se kompletno rasprostru po cijeloj unutrašnjosti (što nakapavanjem sigurno nije moguće).četvrto imam taj sublimator pa ga treba iskoristiti.

[DB_happy]

Rezime

Kao što ste vidjeli, stvar je vrlo jednostavna - treba se brinuti za pčelu, a ne za varrou !

Iako, neki će kazati da se eliminacijom i posljednje varroe u košnici također vodi "briga" o pčeli. To je samo naizgled točno. Postavimo sami sebi jedno vrlo jednostavno pitanje: "Što je pčela, što je varroa, a što su taj plemeniti kukac i mrski parazit zajedno ?" Kao i uvijek u životu, u svakom pitanju skriveno je pola odgovora, treba samo znati pravilno (pro)čitati:

1. pčela = plemeniti kukac
2. varroa = mrski parazit
3. pčela + varroa =

Jureći u plemenitoj nakani da ************ i zadnju varrou u društvu, obično pčelinjoj zajednici činimo medvjeđu uslugu tako da ostanemo bez varroe, ali i bez pčele pa smo tako u konačnici krajnje kontraproduktivni. Rješenje je ono s početka priče (ili ovog posta): "Treba se brinuti za pčelu, ne za varrou !"

Konkretno, to znači da tijekom ciklusa aktivnog pčelinjeg gnijezda činimo mnogobrojne stvari u smislu stimulacije zajednice i matice na stvaranje i održavanje enormne količine legla, dvostruko, pa i trostruko više nego što je to slučaj u prirodnom pčelinjem staništu. U kontinentalnim klimatskim uvjetima naše regije, ciklus aktivnog pčelinjeg gnijezda (neki to zovu i ciklusom legla) traje okvirno, od početka siječnja pa sve do kraja rujna. U tom vremenu, zadaća pčelara je stvoriti i održavati izuzetno jake zajednice. Time smo riješili većinu problema, ne samo što se varroe tiče, već smo riješili svekoliku problematiku pčelinje zajednice u širokom dijapazonu od bolesti, štetočina pa sve do visokih prinosa pčelinjih proizvoda, uključujući tu i samu pčelu u smislu razmnožavanja i širenja pčelinjaka ili prodaje (paketnih ?) rojeva i nukleusa.

Stvar je "prosta k'o pasulj", a zove se DPP !

Imam još jedno pitanje za vas:

Ako je u SVIM pčelarskim knjigama svijeta, od Noe pa do današnjih dana, izrijekom navedeno da je DPP temelj svake pčelarske priče, ima li ijedan opravdani razlog da mi pčelari činimo suprotno i na našim pčelinjacima umjetno održavamo na životu slabiće kojima smeta i "komarac u letu", figurativno rečeno ?

Kad imamo pčelu, brojnu i zdravu, lako ćemo se obračunati i s varroom, zar ne !U tom obračunu moramo paziti da društvo ne pretrpi velike štete. Jedna od najvećih šteta koju čini čovjek-pčelar u pokušaju eliminiranja varroe svakako je korištenje okvira građevnjaka. O njima neću puno ovdje pisati, predugo bi trajalo , nego ću otvoriti posebnu temu kako bi jedanput za svagda i najtvrdoglaviji "pčelari-građevinari" progledali i riješili i sebe i svoje pčele teške i nepotrebne muke.

Iako, kao što reče dr. Tomljanović, "promijeniti okoštale svjetonazore kod pojedinih pčelara (pa i većine), često se čini kao nemoguća misija! " Osim, naravno, ako pčelar-reformator nije glavom i napose bradom, "Tom Cruise" osobno !

U Radovima i snimljenim videima vidjeli ste kako mi provodimo obračun s varroom, na vrlo jednostavan i jeftin način, pazeći pri tome na svaku pčelu i ekološku komponentu saća i meda. Sami tretmani provode se u pasivnom dijelu sezone kada imamo puno više vremena na raspolaganju i kada se praktično možemo u potpunosti posvetiti samo tom jednom jedinom problemu jer su svi drugi odavno iza nas.

I da, da li ste ikada razmišljali o riječi "košnica" ? Zašto pčelinji dom načinjen ljudskom rukom ne nosi naziv, recimo, "ledenica", "komora" ili nešto slično ???

The end...

[sumar]

Pčela i varoa milijonima godina žive u ravnoteži dok se čovijek nije pojavio...On je dao prednost varoi izumom loših košnica, ramova i satnih osnova. Pčela i varoa mogu zajedno živjeti u košnici da pčela nema štetnih posljedica. Ključ leži u veličini stanica saća u plodištu

[DB_happy]

Kolega Sumar, dobro si primijetio da je veličina ćelije ključna, ne samo za varrou već i za pčelu ! Uz duboki plodišni okvir i model košnice, još je neizmjerno važan prirodni raspored saća (Housel-ovo pozicioniranje). Nažalost, svjedoci smo obezvrjeđivanja, ne samo tog prirodnog zakona, već i samih supružnika Housel. Kritika je neophodna, ali ona mora biti argumentirana inače postaje kontraproduktivna.

U Slavonskom Brodu (a i šire) jedino ja pozicioniram okvire na prirodan način. Ispočetka sam mnogima objašnjavao prednosti, ali malo tko je uopće shvaćao o čemu ja to govorim. Na kraju sam, iznerviran površnošću pojedinaca, izrekao ovu rečenicu:

"Pa da, u prirodnom pčelinjem staništu okviri se "toliko puta premeću" da stvarno nema potrebe isti prirodni zakon primjenjivati i kod naših neprirodnih košnica." Tek tada je jedan kolega shvatio da pčele u prirodi samo prilikom gradnje saća paze na "Y" pravilo i nikad više jer je saće fiksno za vijeke vjekova.

I koja je košnica bliža pčeli - ona gdje je saće složeno po prirodnom rasporedu ili ona gdje je "raspašoj" ?

Ova tvoja fotografija definitivno mi je učvrstila uvjerenje da slijedećeg proljeća dodatno promijenim neke stvari što se tiče dubokog plodišnog okvira. Danas smo se Sanja i ja usuglasili kako nam je to rješenje bilo praktično pred nosom, ali tek smo s ovom tvojom fotografijom zaokružili kompletnu sliku.

O samim promjenama na proljeće u Radovima...